LAKO JE KAD ZNATE
Jedan uređaj u kući svi bacamo, a on sadrži u sebi ČISTO ZLATO: Parice mogu da vam kaplju, ako znate za ovu stvar
Uprkos tome, čak 80% elektronski otpada nikada ne stigne do strukturisanog reciklažnog sistema
Industrija elektronike svake godine proizvede oko 50 miliona tona otpada, a u tom otpadu skrivaju se strateški resursi koji se i dalje nedovoljno koriste. Jedna tona odbačene elektronike može da sadrži i do 400 grama zlata, koncentraciju višestruko veću od one u klasičnim rudnicima, gde iznos retko prelazi 5 grama po toni.
Uprkos tome, čak 80% elektronski otpada nikada ne stigne do strukturisanog reciklažnog sistema, već završava na divljim odlagalištima, gde se zlato i drugi metali izvlače opasnim metodama uz upotrebu žive i cijanida.
Švajcarski naučnici otkrili metod koji menja pravila igre
Istraživači sa ETH Cirih razvili su inovativnu tehnologiju za ekološko izdvajanje zlata iz elektronskih ploča. Ključ rešenja nalazi se u surutki. Proteini iz mlečne industrije transformišu se u fibrile koje deluju kao biološke sunđere i selektivno vezuju jone zlata iz rastvora dobijenog preradom matičnih ploča.
Zatim se materijal zagreva kako bi se formirale 22-karatne zlatne granule, bez upotrebe hemikalija koje se tradicionalno koriste u industriji. Metod je ne samo održiv, već i cenovno konkurentan.
Ekonomija metala iz digitalnog otpada
Cilj je ambiciozan, ali jasan: smanjiti zavisnost od rudnika i uspostaviti reciklažnu industriju koja može da izvuče i prečisti metale iz zastarelih uređaja. Proces obuhvata:
prikupljanje e-otpada
ručno rastavljanje komponenti
biološku obradu proteinima
selektivno izdvajanje metala
prečišćavanje i pretvaranje u ingote
Ovaj pristup omogućava i vađenje drugih vrednih metala — bakra, srebra, nikla, paladijuma — kombinovanjem bioloških i industrijskih tehnika.
Geoeconomija digitalnog otpada
U milionima odbačenih računara, telefona i uređaja nalazi se ogroman, nedovoljno iskorišćen strateški resurs. Ako se pravilno reciklira, e-otpad može postati stub nove ekonomske autonomije.
Stručnjaci upozoravaju da bi zlato moglo ponovo postati globalna valuta poverenja do 2030. godine, dok fizički metali (zlatne poluge, istorijski novčići, investiciono srebro) i dalje ostaju najstabilniji oblici zaštite kapitala u eri geopolitičkih tenzija, dugova i bankarskih rizika.
(Espreso/Blic/DČ)
Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!




